Kažu da virusi, bakterije i ostale boleštine bježe od veselih ljudi i od češnjaka. Kako u školi nemamo češnjak valjda smo smijehom i optimizmom uspjeli zadržati gripu podalje od naših školskih klupa.

Dobro, imamo mi gripe, nije da nemamo, ali opet ne toliko koliko čujemo da hara po gradu, a naročito po svijetu.

Početkom studenoga, čim je javljeno da nam prijeti pandemija svinjske gripe proveli smo anketu među sedmašima i osmašima, te među roditeljima nekih drugih učenika, osobito petaša (ovim putem zahvaljujemo svima na suradnji) i utvrdili smo da više od polovice učenika znaju službeni naziv svinjske gripe, i skoro svi roditelji su upućeni u medicinsku terminologiju.

Većina naših sedmaša zna da je H1N1 virus, za razliku od osmaša od kojih je čak čitava jedna trećina optužila bakteriju kao uzročnicu ove u najmanju ruku dosadne bolesti. Roditelji? Zar ste sumanjli? Naravno da su znali što radi virus a što bakterija (čast izuzecima). Da se svinjska gripa prenosi s čovjeka na čovjeka naravno znaju svi (i ptice na grani!) i da se svinjetina može bez bojazni jesti, (naravno ako je dobro pripremljena) osim par bisera ili biserki (anketa je anonimna pa ne možemo utvrditi niti spol) koji tvrde da se ne smijemo družiti sa svinjama jer ćemo dobiti visoku temperaturu i početi kašljati i nezaustavljivo kihati.

Općepoznata činjenica da bolesti najprije napadaju starije osobe slabijeg imuniteta navela je naše sedmaše na krivi trag pa su zaključili da H1N1 češće napada starije osobe nego djecu. Ali ovaj lukavi virus radije se nastani u nejakim dječjim tijelima. Ipak, nismo tolike neznalice! Većina naših ispitanika zna da onaj tko je prebolio „običnu“ gripu nije imun na „neobičnu“ stoga se nadamo da će se u skladu s itm i ponašati.

Roditelji, oprezni kao uvijek, tvrde (većina) da je strah od gripe objektivan. S druge strane od svih naših ispitanika jedan jedini veli da je prebolio svinjsku gripu, nešto manje od četvrtine učenika sezonsku, stoga živimo u nadi da neće biti razloga za veliku zabrinutost.

Liječnici kažu da se nakon normalizacije temperature treba ostati kod kuće još jedan cijeli dan kako bi se organizam oporavio. No međutim neki naši ispitanici imaju drukčije mišljenje pa ćemo s vama podijeliti najveće bisere koje smo pronašli u anketama:
- nakon normalizacije tjelesne temperature treba ostati u karanteni

-u školi

- ostati kod kuće u rasponu od 2 tjedna do mjesec dana

- neki su se odlučili za odgovor PUNO što nam je iznimno teško pretvoriti u sate, dane, tjedne, mjesece ili godine…

Usprkos općem uvjerenju da će se svi radije odlučiti za gripu nego za školu 18 osmaša je za školu, a sedmaši unatoč svakodnevnom zanovijetanju da ne bi išli u školu, naši sedmaši ipak su odabrali školu a ne gripu. (Tko zna, možda se oni samo „malo“ ulizuju preko anonimne ankete).

Ovih dana u školu su nam došle i dvije naše srednjoškolke. Iskoristili smo priliku pa smo i njih anketirali. Na pitanja o nazivu gripe i naravi bolesti odgovorile su točno osim što bi nakon gripe uvele  obaveznih mjesec dana ostanka kod kuće. Uvjerene su da neće dobiti gripu a njih čak 50% imalo je običnu gripu ove godine.

Eto, svi peremo ruke, „pravilno“ kašljemo i kišemo, trudimo se oko osobne higijene, izbjegavamo oboljele, pijemo lijekove po potrebi, čajeve i toplu juhu također. Jedemo i puno vitamina pa se nadamo da će H1N1 prepoznati kako u našoj školi i njenoj okolici nema što raditi.

Pojavilo se i nekoliko maski, ali one više služe u svrhu maskenbala nego kao preventiva.

Josipa i Vana 8d